Franjevačka crkva Marijina uznesenja i samostan sv. Ante na Poljudu u Splitu utemeljeni su 1499. godine na lokalitetu koji se može pratiti već od rimskih vremena. Prvu crkvicu sv. Marije na Poljudu sagradio je splitski nadbiskup Pavao 1020. godine.

Crkva je sagrađena u jednostavnom kasnogotičkom stilu s elementima renesanse u drugoj polovici XV. Stoljeća. Veliku adaptaciju doživjela je u XVII. stoljeću kad je dobila sedam baroknih oltara. Od tih su sada sačuvana samo dva (u bočnim kapelama). Dva su uklonjena početkom XX. stoljeća, a ostali 1977. godine. Krasna oltarna ogradica izrađena je 1493. godine od meštra Mihovila. Ulazna vrata crkve su lijepi uzorak renesanse. U luneti iznad vrata nalazi se visoki reljef Gospe od Uznesenja, sv. Franje i sv. Ante. Zvonik je dobio sadašnji izgled u XVII. stoljeću...

Iza glavnog oltara nalazi se prekrasni renesansni poliptih sa slikama talijanskog slikara Girolama da Santa Croce iz 1549. godine, koji je mnogo radio za naše krajeve. U gornjem dijelu poliptiha uz središnji lik Gospe su sv. Katarina, sv. Jelena, sv. Klara i sv. Lucija. U donjem dijelu u sredini su sv. Franjo, sv. Bernardin i sv. Ante. Uz njih su sv. Ivan Krstitelj, sv. Duje, sv. Ljudevit biskup i sv. Jeronim.

Vrijedne slike u crkvi su još:

-    Marija zaštitnica kršćana (štiti svojim plaštem kršćane od strijele Božje pravde), autora Benedetta Diane
-    Gospa sa sv. Petrom i sv. Klarom (Francesco de Santa Croce, XVI. st.)
-  Bezgrešna Djevica Marija, okružena crkvenim naučiteljima koji su veličali njezino bezgrešno začeće. Ovu je sliku prema trošnom originalu Nikole Bralića preslikao Mihael Luposignoli (Vukoslavić). Kuriozitet na ovoj slici je lik Muhameda, u donjem desnom kutu. On u ruci drži svitak s citatom iz KURANA: „Svi koji su potekli od Adama bili su pod vlašću Sotone osim Marije i njezina sina.“ Taj je detalj prema tradiciji spasio samostan kad su Turci harali po splitskoj okolici.
-    U prvoj kapelici s desne strane u crkvu (tzv. „kapela sv. Ante“) je barokni oltar sa slikom sv. Ante, sv. Bonaventure i sv. Paškala.
-    U drugoj kapeli je barokni oltar s prekrasnim tabernakulom iz 1678. godine koji je nekoć bio na glavnom oltaru. Mozaik u pozadini izradio je Josip Botteri Dini 1978.
-    Veliko gotičko raspelo iz XV. stoljeća visoke je umjetničke vrijednosti. Slike križnog puta također su djelo splitskog slikara Josipa Botterija.

KLAUSTAR – sa skladnim i jednostavnim renesansnim stupovima sagrađen je 1538. godine. U XVIII. stoljeću je bio djelomično srušen radi proširenja samostana, ali je ponovno obnovljen između 1976. i 1979. godine. Uz zidove klaustra poredane su 1901. godine nadgrobne ploče iz XV. – XVIII. stoljeća koje su se ranije nalazile na podu crkve. Ona je nekoć bila pravi mauzolej splitskih plemića i građana. Među ovim pločama ističemo onu biskupa Tome Nigrisa iz 1527., kao i onu Katarine Žuvić, mlade splitske plemkinje koja je umurla u porodu. To su dva bisera splitske renesanse. Na zapadnoj strani klaustra je kula koja je s druge dvije bila sagrađena 1538. za obranu od Turaka. Od 1993. godine u njoj su izložena djela hrvatskih slikara emigranata.

U samostanskom se muzeju čuvaju vrijedne slike i predmeti od kojih ćemo spomenuti samo najvažnije:
- Portret Tome Nigrisa
- Mrčića (1450 – 1527), biskupa skradinskog i trogirskog, djelo talijanskog slikara Lorenza Lotta, izvanrednog umjetničkog izraza.
- Polaganje Isusa u grob, iz radionice Jacopa bassana iz XVI. stoljeća.
- Dva raspela fra Fulgencija Bakotića (1720 – 1792) poznatog rezbara kipara iz Kaštel Gomilice.
- Bule nekih papa iz Venecije, naslovljene na ovaj samostan, iz XV. i XVI. stoljeća.
- Inkunabule iz ostavštine Marka Marulića s njegovim originalnim bilješkama.
- Srebrni procesionalni križ iz XVII. stoljeća i drugi srebrni predmeti iz XV. – XVII. stoljeća.

SAMOSTANSKA KNJIŽNICA – posjeduje 24 INKUNABULE (knjige tiskane prije 1500. godine) u čemu predstavlja prvu zbirku te vrste u Splitu. Tu je i 35 starijih hrvatskih djela, među kojima i primjerak Marulićeva Evanđelisara iz 1516. Knjižnica posjeduje preko 100 knjiga iz XVI. stoljeća, a sveukupno više od 10 tisuća knjiga iz svih razdoblja.

U samostanskom arhivu čuvaju se razni spisi na pergameni ili papiru, počevši od XV. stoljeća. To su pisma crkvenih i civilnih dostojanstvenika, oporuke, darovnice, knjige samostanske administracije i dr.

Ostale fotografije možete pogledati u GALERIJI!!!