Pismo biskupa Splitske metropolije svećenicima i vjernicima o slavljenju svetih misa i drugih liturgijskih slavlja u vrijeme zaraze koronavirusom

Draga braćo i sestre!

Raduje nas što je sazrjelo vrijeme da se postupno ublažavaju mjere ograničavanja vjerskih okupljanja u vrijeme pandemije. U četvrtak, 23. travnja 2020. god., Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku kojom se dopuštaju vjerska okupljanja od 2. svibnja 2020. god., čija je obustava bila donesena odlukom Stožera civilne zaštite od 19. ožujka 2020. god.

Dok zahvaljujemo svima koji vode brigu o našem zdravlju, zahvaljujemo i vama, dragi svećenici i vjernici, što ste odgovorno prihvatili i pridržavali se Odredbi HBK od 19. ožujka 2020. god. s obzirom na sprječavanje širenja bolesti COVID-19. Odredbe smo donijeli, prema Odluci Stožera civilne zaštite, iz ljubavi i odgovornosti prema vjernicima i društvenoj zajednici u kojoj živimo, osobito prema najugroženijima. Vjerujemo da je ta, za nas teška odluka, pomogla usporavanju širenja pandemije, a time i održivosti sustava zdravstvene skrbi.

Proteklih tjedana smo često, osobno i obiteljski, upravljali molitve i vapaje Isusu i Majci Mariji, koja je kao zdravlje bolesnih slika sigurne nade i utjehe. Potičemo vas da i dalje vršite djela pobožnosti i molite naše nebeske zaštitnike da nam pomognu biti postojanima u vjeri i da nam isprose mir duše i zdravlje tijela.

Vjerujemo da čovjeka od početka stvaranja prati i vodi Milosrdni Otac, ali i da to ne isključuje našu vjerničku odgovornost za naš život i život bližnjih. Zato vas pozivamo da ovoj situaciji nastavite pristupati vjernički odgovorno i držite se svih uputa, kako bi sustav zdravstvene skrbi mogao i dalje funkcionirati, a mi vjernici, što je nama osobito važno, mogli nastaviti s javnim vjerskim okupljanjima.

Prema odluci Vlade kojom se dopuštaju vjerska okupljanja, a na tragu preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, mi, biskupi Splitske metropolije, donosimo sljedeće odredbe:

1. Tamo gdje je moguće, neka se svete mise slave na otvorenom, uz držanje mjera fizičkog razmaka.

2. Neka se vrata crkve drže otvorenima da ih vjernici ne moraju dodirivati pri ulasku/izlasku iz crkve. Neka se uklone molitvenici i pjesmarice iz klupa. Kada god su crkve otvorene neka se unutra obdržava potreban fizički razmak i pojačano vodi briga o higijeni, prozračivanju i čišćenju.

3. Neka posude za blagoslovljenu vodu na ulazima u crkve i kapele i dalje ostanu prazne.

4. Svećenici koji slave mise s narodom dužni su prije mise izmjeriti temperaturu. Svećenik koji ima neki od sljedećih simptoma: tjelesna temperatura iznad 37.2°C, kašalj, poteškoće s disanjem, kratak dah, neka ne slavi misu s narodom, niti dijeli sakramente, a ako nije u mogućnosti pronaći zamjenu, neka otkaže svetu misu. Isto tako, ako svećenik sumnja da je možda zaražen, a još nema simptome, neka ne slavi misu s narodom, niti dijeli sakramente.

5. Neka se do daljnjega suzdrže od dolazaka na svete mise:
    - starije i bolesne osobe;
    - osobe sa simptomima povišene tjelesne temperature, kašlja, poteškoća s disanjem, kratkog daha;
    - osobe s kroničnim bolestima poput bolesti srčanožilnog ili dišnog sustava, šećerne bolesti, malignih bolesti;
    - osobe koje su pod rizikom da su mogle biti u kontaktu s osobama pozitivnim na COVID-19 ili su pod sumnjom da bi mogle biti zaražene s COVID-19 ili su u samoizolaciji.

6. Neka se u crkvama označe sva predviđena mjesta za vjernike koja moraju biti međusobno udaljena najmanje dva metra u svim smjerovima. Za članove zajedničkog kućanstva nije potrebno da jedni od drugih budu odvojeni dva metra.

7. Neka u svakoj crkvi za svako misno slavlje budu određeni redari koji bi vjernicima pomogli držati se svih uputa. Redari neka obavezno nose maske i rukavice. Na ulasku u crkvu neka svakom vjerniku poprskaju ruke sredstvom za dezinfekciju. Dužnost je redara ograničiti ulazak u crkvu onolikog broja vjernika koliko ima označenih mjesta, vodeći računa o pravilu vezanom za zajednička kućanstva. Neka se ostalim sudionicima, gdje god je to moguće uz držanje fizičkog razmaka, omogući praćenje liturgijskog slavlja izvan crkve. Neka se u crkvu ulazi na jedna vrata, a izlazi na druga, gdje god je to moguće. Neka se nakon svake mise prema uputama HZJZ-a dezinficira i prozrači crkvu.

8. Prije mise, prilikom pripreme darova (kruha i vina) za svetu misu potrebno je nositi zaštitnu masku i prethodno dezinficirati ruke. Nakon što se pripreme darovi, neka se ciborij i plitica pokriju i cijelo vrijeme, a što uključuje i vrijeme posvete, ostanu pokriveni, kako ih se ne bi kapljično kontaminiralo.

9. Neka se mise slave bez služenja ministranata.

10. Neka se u obredu pružanja mira ne koristi gesta pružanja ruke.

11. Neka svećenik, djelitelj svete pričesti, prije samog čina podjeljivanja svete pričesti stavi zaštitnu masku i dezinficira ruke.

12. Za vrijeme pričesti, vjernici neka ostanu na svojim mjestima, odnosno neka se minimalno kreću u crkvi, a svećenik neka dođe do njih. Podjela svete pričesti neka bude isključivo na ruku. Neka se ciborij drži većim dijelom prekriven (poklopcem ili folijom) i pazi da se ciborij tijekom pričesti ne približava previše vjernicima da oni ne bi kapljično kontaminirali druge hostije. Neka se djeci ne stavlja križić tijekom pričesti.

13. Neka u koncelebriranim slavljima glavni slavitelj, nakon što je dezinficirao ruke, sam pojedinačno podijeli hostije koncelebrantima, i neka se on pričesti pod obje prilike, a ostali samo blagovanjem Tijela Kristovog.

14. Neka se za ispovijed koristi prostor (crkva, sakristija ili dvorana) gdje je moguće ostvariti potreban fizički razmak. Neka i ispovjednik i pokornik nose zaštitne maske, a prije ulaska pokornik je dužan dezifincirati ruke. Neka vjernici koji čekaju ispovijed drže potreban fizički razmak.

15. Pjevački zborovi, ovisno o veličini prostora za pjevače, neka se svedu na nekolicinu koja može održavati propisani razmak.

16. Neka se za vrijeme svete mise ne skuplja milostinja, a vjernici mogu ostaviti svoj prilog u prigodno postavljenim košaricama nakon svete mise.

17. Sakramenti krštenja i ženidbe neka se slave držeći se fizičkog razmaka od najmanje dva metra između osoba, s izuzetkom za članove istog kućanstva. Neka svećenik nosi zaštitnu masku u onim dijelovima obreda u kojima ne može držati potreban fizički razmak. Obredne geste koje uključuju dodir, kao i bliske fizičke kontakte, treba svesti na najmanju moguću mjeru ili izbjegavati. Krštenja se vrše isključivo polijevanjem i to vodom blagoslovljenom unutar obreda.

18. Prilikom podjeljivanja sakramenta bolesničkog pomazanja svećenik mora prije dolaska kod bolesnika staviti jednokratnu zaštitnu masku i rukavice. Bolnički kapelani i svećenici koji pastoralno skrbe u staračkim domovima i drugim sličnim ustanovama trebaju slijediti upute spomenutih ustanova za prevenciju zaraze.

19. Prilikom slavlja kršćanskih sprovoda neka se obdržavaju zdravstvene i sigurnosne upute mjerodavnih državnih institucija. Sprovodne mise se mogu održavati samo nakon ukopa pokojnika i držeći se gore navedenih uvjeta za slavljenje svetih misa.

20. Na vjerskim okupljanjima preporuča se svima nošenje maski.

21. Župna kateheza i druge župne aktivnosti za djecu i mlade u organizaciji župe ostaju odgođeni do daljnjega. Sva ostala župna slavlja, sakramentali, pučke pobožnosti i drugi događaji kao i svi sastanci, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima, neka se održavaju isključivo ako su pastoralno opravdani i ako se može zadovoljiti uvjet fizičkog razmaka i druge propisane mjere. Pučke pobožnosti i drugi događaji unutar crkve ne mogu biti neposredno prije niti neposredno nakon svete mise.

22. Sve vjernike koji zbog ove situacije u svojoj savjesti smatraju da ne mogu ili ne trebaju ići na misu, kao dijecezanski biskupi, oslobađamo dužnosti sudjelovanja na nedjeljnoj svetoj misi i potičemo ih da prijenos svete mise prate putem radija, televizije ili društvenih mreža. Također, potičemo ih i na duhovnu pričest tako da sebi posvješćuju stvarnu Kristovu prisutnost u euharistijskim prilikama i bude želju za sjedinjenjem s Njim.

23. Župni, biskupijski i drugi crkveni uredi, ako je to nužno neka se otvore, ali se i dalje vjernicima preporučuje, kada god je to moguće, da se obraćaju navedenim ustanovama telefonom ili elektroničkom poštom.

24. U crkvenim ustanovama u kojima živi više osoba, kao što su svećenički domovi, redovničke kuće, sjemeništa, neka se i dalje ograniče izlasci i kontakti s posjetiteljima izvana.

25. Katolički vrtići, škole i druge odgojno-obrazovne i dobrotvorne ustanove dužne su slijediti upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i nadležnih ministarstava.


Sastavni dio ovih odredaba su: Preporuke za sprečavanje zaraze COVID-19 u crkvenim prostorima vezano za vjerska okupljanja i Preporuke za korištenje maski za lice HZJZ-a, koje su u privitku i koje molimo da se detaljno prouče. Molimo odgovorne osobe da s ovim odredbama upoznaju vjernike u svojim zajednicama.

Ove odredbe stupaju na snagu u subotu, 2. svibnja 2020. god., u 24:00 sata te vrijede do opoziva ili do drugačije odluke. Stupanjem na snagu ovih odredaba opozivaju se sve ranije odredbe izdane u vezi s opasnošću od zaraze koronavirusom. Cilj ovih odredaba je omogućiti vjerska slavlja s narodom u vremenu pandemije, pa vas molimo da nam svojim odgovornim ponašanjem u tome pomognete.

Dok u ovo uskrsno vrijeme razmatramo otajstvo Kristove slavne pobjede nad smrću i nad grijehom, sjetimo se onih koji proživljavaju teške trenutke neizvjesnosti, straha i panike i budimo im blizu sa svojom molitvom, žrtvom i ljubavlju.

Sve vas stavljamo pod moćni zagovor naše nebeske Majke – Blažene Djevice Marije, svetog Josipa i naših svetih zaštitnika: Dujma, Vlaha, Mihovila i Stjepana.

U Kristu vam odani,

† Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit
† Mate Uzinić, dubrovački biskup
† Tomislav Rogić, šibenski biskup
† Petar Palić, hvarski biskup

30. travnja 2020.

Prilozi:

Preporuke HZJZ-a za korištenje maski za lice, medicinskih i zaštitnih maski

Preporuke za sprečavanje zaraze COVID-19 u crkvenim prostorima vezano za vjerska okupljanja

 

preneseno sa: https://smn.hr/4442-pismo-biskupa-splitske-metropolije-svecenicima-i-vjernicima-o-slavljenju-svetih-misa-i-drugih-liturgijskih-slavlja-u-vrijeme-zaraze-koronavirusom

DRUGA VAZMENA NEDJELJA - SLAVLJE U OBITELJI

 

Druga vazmena nedjelja - slavlje u obitelji

U ZAPRIJEČENOSTI SUDJELOVANJA NA SLAVLJU EUHARISTIJE


Druga vazmena nedjelja

19. travnja 2020.

 

Nakon mjesec dana nedjeljnih slavlja u obitelji, u nemogućnosti sudjelovanja u euharistijskom slavlju zbog mjera zaštite od širenja zaraze virusom SARS-CoV-19, kršćanska obitelj sve snažnije osjeća žeđ za sakramentalnim slavljem u liturgijskoj zajednici vjernika, ali i svjesnije živi obiteljsko zajedništvo vjere. Druga vazmena nedjelja, vodeći nas zajedno s apostolom Tomom u susret s Uskrslim Gospodinom, po daru Duha Svetoga koji se daruje sabranima u Kristovo ime raspršuje naše sumnje i produbljuje vjeru u prisutnost Neobuhvatljivoga. Uskrsloga se spoznaje očima vjere, u zajednici vjere.

Obiteljsko slavlje Druge vazmene nedjelje donosi čitanje biblijskih odlomaka, molitve i razmišljanja, trenutke šutnje i glazbena udubljenja u razmatrana otajstva vjere. Predloženi tekstovi i drugi dijelovi osmišljeni su za molitveno slavlje u trajanju od oko 35 minuta.

Predlažemo da netko od roditelja bude predvoditelj (P.) molitve, a svi ostali ukućani (S.) sudjeluju odgovarajući, kako bi se postiglo zajedništvo ispovijedanja vjere. Prikladno je da se na stolu upali svijeća u znak okupljenosti oko Krista, Svjetla života.

 

Uvod

 

Na početku se može otpjevati prikladna uskrsna pjesma: Radujte se, kršćani, ili: Uskrsnu Isus doista.

 

P.    U ime Oca i Sina i Duha Svetoga.

S.    Amen.

P.    Bog, Otac milosrđa, izbavlja nas od zla
       i tješi nas u svakoj našoj nevolji.
       Po svome Sinu, uskrsnulome od mrtvih,
       on nas krijepi svojim mirom.

S.    Blagoslovljen Bog u vijeke.

 

 

P.    Ovo je već peta nedjelja u kojoj smo uskraćeni za ljepotu slavlja Dana Gospodnjega u zajedništvu naše župne zajednice, u slavlju euharistije. Ovo vrijeme odvojenosti rađa u nama sve snažniju žeđ za susretom s Gospodinom u sakramentalnome slavlju. Spoznajemo što nam uistinu nedostaje i što je potrebno našoj vjeri; spoznajemo gdje se ona rasvjetljuje i hrani. Kada je Gospodin blizu, sva običnost života postaje mjesto za njegovu novost. I nema životne okolnosti koja bi, gdje je otvorenost vjerničkoga srca, bila zaprjekom Božjoj prisutnosti. Kad god smo uskraćeni za blizinu s Gospodinom u daru sakramenta, snažnije osjećamo pozvanost prepoznati ga u daru njegove riječi, u daru bližnjih, u okupljenosti na zajedništvo molitve. Osjećamo i poziv Duha da sami budemo našim bližnjima znak Gospodinove prisutnosti: po radosti služenja, po iskrenosti svjedočenja vjere, po ljubavi koja se nadahnjuje Božjim čovjekoljubljem i milosrđem.

U smrti i uskrsnuću svoga Sina Bog nam je očitovao svoje milosrđe. Nismo spašeni svojom pravednošću, nego Božjim milosrđem. Njegova pravednost opominje, daje nam kušnje, ali nas ne ostavlja. On je Bog bogat milosrđem. Svakim slavljem vjere pristupamo tomu nepresušnom vrelu, postajući dionici njegova božanskoga života.

Srca otvorena toj novosti života, saberimo se u tišini, izručujući se snazi Božjega Duha, koji rasvjetljuje sve naše sumnje i sve tmine života, i moleći za dar pouzdanja u Gospodina.

Ostane se nekoliko trenutaka u tišini. Potom predvoditelj nastavi:

P.    Gospodine, koji si smrću na križu nadvladao našu smrt
       i svojim uskrsnućem otvorio vrata Očeve vječnosti, smiluj se.

S.    Gospodine, smiluj se.

P.    Kriste, koji nas pohađaš u našim nevoljama
       i krijepiš nas Očevim darom milosrđa, smiluj se.

S.    Kriste, smiluj se.

P.    Gospodine, koji raspršuješ naše sumnje
       i krijepiš nam vjeru i pouzdanje u tebe, smiluj se.

S.    Gospodine, smiluj se.

 

P.    Pomolimo se.

Gospodine Bože naš,
u svome velikome milosrđu i ljubavi
ti si nas po smrti i uskrsnuću svoga Sina
izbavio iz okova smrti
i nanovo nas rodio za nadu u vječni život.
Obnovi nas pouzdanjem u tebe,
rasvijetli naše živote vjerom koja gleda onkraj smrti
i okrijepi nas ljubavlju koja, radosno služeći,
zdušno svjedoči tvoju spasenjsku blizinu svima koji te traže.
Po Gospodinu našemu Isusu Kristu Sinu tvome,
koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga Bog,
po sve vijeke vjekova.

S.    Amen.

 

 

Čitanje Božje riječi

Ovdje su donesena biblijska čitanja predviđena za Drugu vazmenu nedjelju. Predlaže se da se navještaj tih odlomaka rasporedi među članovima obitelji, prema prilikama i mogućnostima. Moguće je pročitati samo tekst evanđelja ili uzeti samo dva čitanja. Neka se ne izostavi čitanje evanđelja.

 

Prvo čitanje             Dj 2, 42-47

Svi koji prigrliše vjeru bijahu združeni i sve im bijaše zajedničko.

Čitanje Djela apostolskih

Braća bijahu postojana u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama. Strahopoštovanje obuzimaše svaku dušu: apostoli su činili mnoga čudesa i znamenja. Svi koji prigrliše vjeru bijahu združeni i sve im bijaše zajedničko. Sva bi imanja i dobra prodali i porazdijelili svima kako bi tko trebao. Svaki bi dan jednodušno i postojano hrlili u Hram, u kućama bi lomili kruh te u radosti i prostodušnosti srca zajednički uzimali hranu hvaleći Boga i uživajući naklonost svega naroda. Gospodin je pak danomice zajednici pridruživao spasenike.

Riječ Gospodnja.

 

Otpjevni psalam   Ps 118, 2-4. 13-15. 22-24

Psalam se može čuti na poveznici: Zahvaljujte Gospodinu.

Pripjev:   Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
               jer je vječna ljubav njegova.

Neka rekne dom Izraelov:
»Vječna je ljubav njegova!«
Neka rekne dom Aronov:
»Vječna je ljubav njegova!«
Svi koji se Gospodina boje neka reknu:
»Vječna je ljubav njegova!«

Gurahu me, gurahu da me obore,
ali mi Gospodin pomože.
Gospodin je moja snaga i pjesma,
on mi je spasitelj.
Čuj! Radost i spasenje
odzvanja šatorima pravednika:
Gospodnja se proslavi desnica!

Kamen koji odbaciše graditelji
postade kamen zaglavni.
Gospodnje je to djelo:
kakvo čudo u očima našim!
Ovo je dan što ga učini Gospodin:
kličimo i radujmo se njemu!

 

Drugo čitanje         1Pt 1, 3-9 

Uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih iznova nas rodi za životnu nadu.  

Čitanje Prve poslanice svetoga Petra apostola

Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista
koji nas po velikom milosrđu svojemu
uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih
nanovo rodi za životnu nadu,
za baštinu neraspadljivu, neokaljanu i neuvelu,
pohranjenu na nebesima za vas,
vas koje snaga Božja po vjeri čuva za spasenje,
spremno da se objavi u posljednje vrijeme.

Zbog toga se radujte, makar se sada možda trebalo malo i žalostiti zbog različitih kušnja: da prokušanost vaše vjere – dragocjenija od propadljivog zlata, koje se ipak u vatri kuša – stekne hvalu, slavu i čast o objavljenju Isusa Krista. Njega vi ljubite iako ga ne vidjeste; u njega, iako ga još ne gledate, vjerujete te klikćete od radosti neizrecive i proslavljene što postigoste svrhu svoje vjere: spasenje duša.

Riječ Gospodnja.
 

Evanđelje    Iv 20, 19-31 

Nakon osam dana dođe Isus. 

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

Kad bî uvečer onoga istog dana, prvog u tjednu, dok su učenici u strahu od Židova bili zatvorili vrata, dođe Isus, stane u sredinu i reče im: »Mir vama!« To rekavši, pokaza im svoje ruke i bok. I obradovaše se učenici vidjevši Gospodina. Isus im stoga ponovno reče: »Mir vama! Kao što mene posla Otac i ja šaljem vas.« To rekavši, dahne u njih i kaže im: »Primite Duha Svetoga. Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im.«

Ali Toma zvani Blizanac, jedan od dvanaestorice, ne bijaše s njima kad dođe Isus. Govorili su mu dakle drugi učenici: »Vidjeli smo Gospodina!« On im odvrati: »Ako ne vidim na njegovim rukama biljeg čavala i ne stavim svoj prst u mjesto čavala, ako ne stavim svoju ruku u njegov bok, neću vjerovati.«

I nakon osam dana bijahu njegovi učenici opet unutra, a s njima i Toma. Vrata bijahu zatvorena, a Isus dođe, stade u sredinu i reče: »Mir vama!« Zatim će Tomi: »Prinesi prst ovamo i pogledaj mi ruke! Prinesi ruku i stavi je u moj bok i ne budi nevjeran nego vjeran.« Odgovori mu Toma: »Gospodin moj i Bog moj!« Reče mu Isus: »Budući da si me vidio, povjerovao si. Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju!«

Isus je pred svojim učenicima učinio i mnoga druga znamenja koja nisu zapisana u ovoj knjizi. A ova su zapisana da vjerujete: Isus je Krist, Sin Božji, i da vjerujući imate život u imenu njegovu.

Riječ Gospodnja.

 

Meditacija nad Božjom riječju

Slijedi meditacija na temelju biblijskih čitanja. Predvoditelj slavlja ili drugi roditelj mogu čitati sljedeći tekst.

 

1. Na svetopisamskim stranicama često susrećemo riječ tražiti. Traženje se poima kao put do susreta s Bogom. Sam Krist, naime, veli: Tražite i naći ćete. Nakon Isusova uskrsnuća i nakon susreta s praznim grobom, njegovi ga najbliži traže. Žene koje su išle za njim i učenici dolaze na grob tražiti ga. Traže mjesto gdje bi ga mogli naći. Propitujući svoju vjeru, u srcu im iznova, kao i na početku hoda za njim, navire pitanje: »Učitelju, gdje stanuješ?« No, Uskrsli nije onaj koji nastanjuje neko mjesto. On je mjesto u kojem se nastanjuje svaki koji u njega vjeruje, svatko tko se pouzdaje u njegovu riječ, svatko tko dopusti da ga rasvijetli vjera u uskrsnuće. Uskrsli nije negdje, nego je svagdje. Spoznaja da je uskrsnuo, da je svagdje, rađa u učenicima vjerom koja se ne uvjerava i ne provjerava pogledom očiju, nego gledanjem srca. To je vjera koja vidi uvijek više, onkraj dohvatljivoga i vidljivoga.

 Nakon prvih ukazanja na dan uskrsnuća, jedino »mjesto« susreta s njim postaje zajednica učenika. Ne mjesto okupljenosti zajednice, nego zajednica, njezino zajedništvo. Oni se i sastaju upravo jer žele biti otvoreni njegovoj otajstvenoj blizini. Prvotna želja da ga vide, biva preobražena u sigurnost da je on tu. »Vidjeti ga« bilo je lijek njihovoj sumnji, svjetlo tami koja im je obuzimala srce. Zato će Gospodinova riječ »Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju« trajno pročišćavati i krijepiti vjeru učenika, sve do danas.

2. Isus se očituje u zajednici koja ga traži ili koja se, u njegovo ime, okuplja na molitvu. Mogla je to biti zajednica onih žena u uskrsno jutro, ili zajednica učenika na putu u Emaus, ili pak zajednica učenika osam dana nakon uskrsnuća. Riječ je uvijek o zajednici.

Na temelju Isusovih očitovanja nakon uskrsnuća lako je zaključiti da je vjera u uskrsnuće vjera zajednice. I nakon prvih ukazanja učenici bijahu obuzeti sumnjom. Tek nakon spoznaje da i drugi imaju jednako iskustvo susreta s Uskrslim, iz prve nevjerice i sumnje izrasta vjera u uskrsnuće.

No, zajednica ovdje nije tek zato da bih na nju prenio svoje nesigurnosti i svoje sumnje, nije ni zato da bih umanjio ili prikrio snagu svoje sumnje. Vjera u uskrsnuće živi u zajednici učenika, jer je uskrsnuće stupanje u zajedništvo. Božanski Sin – koji je nekoć utjelovljenjem sišao iz vječnosti u vrijeme, u svijet, u ljudsku narav – smrću i uskrsnućem stupa u vječno zajedništvo s Ocem, u njegovu vječnost. Uskrsnuće objavljuje da su Otac i Sin jedno. Uskrsnuće otvara vrata novomu zajedništvu: zajedništvu ljudskoga s božanskim, vremenitoga s vječnim.

Krist je stupio u zajedništvo s Ocem, ušao u njegovu vječnost, postao u potpunosti jedno s njim. Duh Sveti jest zajedništvo Oca i Sina. Bît Duha Svetoga jest zajedništvo. Njegova je posebnost u tome da jezajedništvo, jedinstvo. Gdje je Božji Duh, tu nema raspršenosti i ‘mnoštva’; sve je jedno, jedinstveno, oživljeno istim životnim Duhom – u zajedništvu Oca i Sina. Zato je prvi dar Uskrsloga učenicima mir u kojemu se On nalazi. Pozdrav Uskrsloga »Mir vama«, dar je mira koji dolazi iz vječnosti, dar Božjega Duha, koji je snaga zajedništva čovjeka s Bogom. Zajednica učenikâ nije obična okupljenost ljudi. To je zajednica »okupljenih u njegovo ime«, zajednica onih koji ga traže, koji su otvoreni njegovu Duhu, njegovoj spasenjskoj prisutnosti, snazi Zajedništva s njime. Ta i sâm je rekao: »Gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja među njima« (Mt 18, 20).

3. Apostol Toma iz naviještenoga evanđeoskog odlomka prikazan nam je kao čovjek koji Gospodina pokušava tražiti sâm, izvan zajednice. Ostavlja zajednicu učenika i odlazi tražiti Isusa. Njegovo traženje nije znak nevjere, nego želje za vlastitim putem do susreta s Uskrslim, za osobnim uvjerenjem da je Krist uistinu živ, Uskrsli. I na kraju, nakon traganja, Uskrsloga susreće tek kada se vraća u zajednicu učenika, u zajednicu koja je okupljena Duhom koji vodi u zajedništvo Oca i Sina.

Možda je Toma s puno više vjere i pouzdanja tražio Isusa negoli ostali učenici, možda je srcem bio otvoreniji Bogu od drugih, ali sâm nije mogao proniknuti u otajstvo uskrsnuća i stupiti u novost zajedništva s Uskrslim. Zajednica, okupljena u Kristovo ime, sveto je mjesto na kojem vjera biva rasvijetljena, sposobna prihvatiti ono što je čovjeku nemoguće.

4. Nije li Tomino traženje slika suvremenoga čovjeka koji će za sebe reći da vjeruje u Krista, ali želi biti slobodan, ne želi se identificirati sa zajednicom njegovih vjernika, ne želi nikomu pripadati… Zar Tomin put nije toliko puta put i nas samih kada, nezadovoljni zajednicom vjernika, Crkvom, njezinom vjerom ili – po našemu sudu – njezinim neuvjerljivim svjedočenjem, ili pak »njezinim grijesima«, pokušavamo u vjeri ići svojim putem. Gradimo ‘svoju’ duhovnost koja nas udaljava od Crkve, zajednice vjere, a svoje razilaženje sa zajednicom opravdavamo njezinim nerazumijevanjem naše duhovnosti te naš jedini ‘doprinos’ zajednici biva kritika koju joj upućujemo.

Mislimo da možemo vjerovati, a da pritom ne pripadamo. Vjerovati znači pripadati. Vjera je povjerenje, izručenje, pripadnost. Ona ne počiva na sigurnosti uvjerenja, nego na snazi povjerenja. Zato vjera s povjerenjem prihvaća neobuhvatljivost Boga, ali prihvaća i zajednicu vjerujućih.

Nije li želja da gradimo svoj put vjere, samo znak oholosti srca i uma, znak da nismo spremni pred drugima ispovjediti slabost svoje vjere, izreći svoje sumnje i svoje nesigurnosti. Crkva, zajednica vjere, nije »društvo savršenih«, nego zajednica onih koji su duboko svjesni svoje ranjivosti i ranjenosti, svojih slabosti, ali i zajednica onih koji su uvjereni da ih upravo u toj slabosti pohađa Onaj koji je objavitelj Očeva milosrđa i koji im otvara put do njegove vječnosti.

Zajednica učenikâ, otvorena prisutnosti Uskrsloga, živi rasvijetljena i prodahnuta njegovim Duhom. Zajednica vjernika, Crkva, očitovanje je zajedništva Krista s njegovim i našim Ocem. To zajedništvo temelj je svakoga zajedništva u Crkvi i put Crkve u svim njezinim nastojanjima.

5. Biti u zajedništvu s drugima ‘otupljuje’ oštrinu naše naravne potrebe za posebnošću, za isticanjem vlastitosti. Gdje je otvorenost zajedništvu, lako se postaje dionikom onoga što je temelj zajedništva, u koje biva uneseno i sve ono što je moj dar i moj doprinos, bez želje da to bude istaknuto kao moje. Stoga i oris života prve kršćanske zajednice u prvi plan stavlja zajedništvo: bijahu jedno srce i jedna duša. Jedino kao zajednica vjernika mogli su susresti Uskrsloga i biti njegovim svjedokom u svijetu koji mu se protivio.

I danas, koliko god su nam potrebni svjedoci, potrebne su nam zajednice koje će biti svjedoci. U Crkvi je bez sumnje mnogo duhovno jakih i, možemo slobodno reći, svetih kršćana. Ali, tek kada naše zajednice budu takve da imaju snage i hrabrosti pružiti svjedočanstvo Uskrsloga, svjedočanstvo novosti života, Crkva će početi govoriti svima razumljivim jezikom evanđelja. Na tu hrabrost zajedništva vjere pozvane su na osobit način obitelji. Ondje gdje danas teško dopire zajedništvo Crkve, zajedništvo obitelji, okrijepljeno Kristovim Duhom, biva nositelj svjedočanstva vjere, svjedočanstvo da je Krist živ, uskrsli, obnovitelj čovjeka i svijeta. 

Sabrani smo ovdje u njegovo ime. On, Uskrsli, među nama je, ne samo po riječi koju nam zbori, nego i po nama koji smo sabrani u njegovo ime. Ovo zajedništvo molitve, u kojoj po snazi Duha stupamo u zajedništvo Krista i njegova nebeskoga Oca, pokušajmo prenijeti i na zajedništvo života kako bismo doista, i kao pojedinci i kao zajednica obitelji, kao Crkva koja živi u našemu domu, bili svjedoci zajedništva s Bogom – svima koje susrećemo.

Može se ostati nekoliko trenutaka u tišini i razmatranju. Članovi obitelji mogu i sami iznijeti svoj doživljaj zajedništva s Uskrslim i svoju vjerničku povezanost s Crkvom, zajednicom vjere.


Ispovijest vjere

P.    U zajedništvu Duha Svetoga,
       koji nas uvodi u zajedništvo nebeskoga Oca i njegova ljubljenoga Sina,
       ispovjedimo vjeru Crkve.

Svi zajedno mole Apostolsko vjerovanje:

Vjerujem u Boga, Oca svemogućega,
Stvoritelja neba i zemlje.

I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina našega,
koji je začet po Duhu Svetom,
rođen od Marije Djevice,
mučen pod Poncijem Pilatom, raspet, umro i pokopan;
sašao nad pakao, treći dan uskrsnuo od mrtvih;
uzašao na nebesa,
sjedi o desnu Boga Oca svemogućega;
odonud će doći suditi žive i mrtve.

Vjerujem u Duha Svetoga,
svetu Crkvu katoličku,
općinstvo svetih, oproštenje grijeha,
uskrsnuće tijela i život vječni. Amen.

 

Sveopća molitva

P.    Braćo i sestre, s pouzdanjem se utecimo Bogu, darivatelju novoga života,
       da nas oslobodi sumnje u njegovu blizinu,
       a srca nam ispuni vjerom i nadom u život vječni.

Molitvene zazive mogu moliti članovi obitelji naizmjenice. Prikladno je ovdje uključiti djecu.

  1. Za Crkvu u svijetu:
    obnovi ju zajedništvom Duha Svetoga
    da vjerno kroči putem tvojih zapovijedi
    i u jedno okuplja sve koji u tebe vjeruju, molimo te.
  2. Za pastire Crkve – papu našega Franju, sve biskupe i svećenike:
    pomozi im da uvijek uranjaju u mudrost evanđelja
    te budu svjedoci tvoje blizine svakom čovjeku, molimo te.
  3. Za ljude koji su pogođeni bolešću
    i za sve koji zbog posljedica potresa trpe strah i neizvjesnost:
    sačuvaj u njima dar vjere i pouzdanja u tebe;
    otvori im oči srca da u požrtvovnosti ljudi koji im pomažu
    prepoznaju znakove tvoje blizine, molimo te.
  4. Za liječnike, za sve ljude u zdravstvu
    i za one se predaju njezi starih i nemoćnih:
    okrijepi ih strpljivošću, prodahni radošću
    i ispuni ljubavlju koja svemu daje ljepotu življenja, molimo te.
  5. Molimo te za ovu tvoju obitelji:
    nek tvoj Duh bude snaga našega zajedništva;
    ozdravi u nama sve što je ranjeno sebičnošću i nesposobnošću za ljubav; čuvaj nas u snazi obiteljske molitve
    koja unosi tvoje svjetlo u naše živote, molimo te.
  6. Primi u svoj nebeski mir, našu pokojnu braću i sestre,
    osobite one koji su umrli u samoći;
    daj im mjesta u zajedništvu proslavljenih u tvojoj vječnosti,
    molimo te.

Ovdje se mogu dodati i posebne molitvene nakane obitelji: za odsutne članove, za bolesne, za susjede…

P.    Ove zajedničke prošnje zaključimo molitvom
       koju nas je naučio Krist Gospodin.

S.   Oče naš, koji jesi na nebesima,
      sveti se ime tvoje,
      dođi kraljevstvo tvoje,
      budi volja tvoja
      kako na nebu tako i na zemlji.
      Kruh naš svagdanji daj nam danas.
      I otpusti nam duge naše
      kako i mi otpuštamo dužnicima našim.
      I ne uvedi nas u napast,
      nego izbavi nas od zla.

 

 

Zaključna molitva

P.    Bože, vrelo milosrđa,
po smrti i uskrsnuću svoga Sina
očitovao si nam veličinu svoje ljubavi
i otvorio nam vrata vječnoga života.

Svojim Duhom, koji je prvi dar uskrsloga Gospodina,
prodahni ovu zajednicu tvojih vjernika:
ozdravi nas od svake razdijeljenosti
i svojom prisutnošću okrijepi naše zajedništvo
da jedni drugima budemo znak tvoje blizine,
kako bismo, dijeleći radosti i boli, hodili u tvome svjetlu
sve do dana kada ćemo te, zajedno s tvojim Sinom,
gledati licem u lice.

Uskrsli Gospodine,
koji nam pristupaš u našim kušnjama i tjeskobama,
u našim traganjima i sumnjama,
dođi u našu tamu i u svjetla koja zasljepljuju,
dođi u našu nijemost i buku koja zaglušuje,
dođi u osamljenost koja razara
i u zajedništva koja ne ispunjaju;
dođi da bismo spoznali što uistinu jesmo
i da bismo novim žarom žudjeli biti u tebi,
jer samo po tebi i po tvome daru istinski jesmo,
– u istini u kojoj smo stvoreni
i u zagrljaju kojim smo otkupljeni.

Po svome Duhu
budi uvijek među svima koji se sabiru u tvoje ime,
da tvoja Crkva, svéta po tvojoj svetosti,
bude mjesto rasta u vjeri,
mjesto gdje te pronalaze svi koji te traže,
mjesto gdje se razlijeva ljubav
i gdje se krijepi nada u vječnost
koju si nam pripravio u slavi Očevoj.
Dođi, Gospodine Isuse!

S.    Dođi, Gospodine Isuse.

 

P.    Blagoslov Boga svemogućega,
       ljubav njegova Sina Isusa Krista
       i zajedništvo njegova Duha
       neka siđe na nas
       i ostane vazda u nama.

S.    Amen.

P.    Blagoslivljajmo Gospodina svojim životom

S.    Bogu hvala.

 

Može se dodati Molitva posvete Božjemu milosrđu.

Bože, Milosrdni Oče,
koji si objavio svoju ljubav u svome Sinu Isusu Kristu,
a na nas si je izlio u Duhu Svetom, Tješitelju,
danas ti povjeravamo sudbine svijeta i svakoga čovjeka.
Sagni se nad nas grješnike,
ozdravi našu slabost,
porazi svako zlo,
učini da svi žitelji zemlje iskuse tvoje milosrđe
da bi u tebi, Bogu Jedinom i Trojstvenom,
uvijek nalazili izvor nade.
Vječni Oče, po pregorkoj muci i uskrsnuću svoga Sina,
budi milosrdan nama i cijelomu svijetu. Amen. 

(Sv. Ivan Pavao II.)

 

 

 

 

Potom svi zajedno mogu zapjevati pjesmu: Kraljice neba, raduj se.

ili se izmoli pozdrav Blaženoj Djevici Mariji.

P.    Kraljice neba, raduj se, aleluja!

O.   Jer koga si bila dostojna nositi, aleluja!

P.    Uskrsnu kako je rekao, aleluja!

O.   Moli za nas Boga, aleluja!

P.    Veseli se i raduj, Djevice Marijo, aleluja!

O.   Jer je uskrsnuo Gospodin uistinu, aleluja!

P.    Pomolimo se.
       Bože, koji si se udostojao razveseliti svijet
       uskrsnućem svoga Sina,
       Gospodina našega Isusa Krista,
       daj, molimo te, da po njegovoj Majci, Djevici Mariji,
       postignemo radosti vječnoga života.
       Po istom Kristu Gospodinu našem.

O.   Amen.

 

 

Priredio:Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, www.hilp.hr

Zagreb, travanj 2020.

 

Preuzeto sa http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/otajstvo-i-zbilja/druga-vazmena-nedjelja-slavlje-u-obitelji-1269.html

MOLITVENO SLAVLJE NEDJELJE USKRSNUĆA GOSPODINOVA U OBITELJI

Molitveno slavlje Nedjelje Uskrsnuća Gospodinova u obitelji

U ZAPRIJEČENOSTI SUDJELOVANJA NA SLAVLJU EUHARISTIJE

 

12. travnja 2020.

 

Predložak za slavlje Nedjelje Uskrsnuća Gospodinova u obitelji satkan je od navještaja Božje riječi, molitvenih dijelova te tekstova razmatranja o otajstvu uskrsnuća. Predložak je osmišljen za molitveno slavlje u trajanju od oko 40 minuta.

Predlažemo da netko od roditelja bude predvoditelj (P.) molitve, a svi ostali ukućani (S.) sudjeluju odgovarajući, kako bi se u uzajamnosti molitve i riječi postiglo zajedništvo ispovijedanja vjere. Prikladno je da na stolu bude postavljena upaljena svijeća, koja je gorjela u obiteljskome slavlju Vazmenoga bdjenja.

Na početku se, uz slušanje na ovoj poveznici, može otpjevati pjesma: Uskrsnu Isus doista.

Uvod

P.    U ime Oca i Sina i Duha Svetoga.

S.    Amen.

P.    U otajstvu smrti i uskrsnuća svoga Sina Isusa Krista
       Bog nas je pohodio novošću života
       i dao nam već sada živjeti dar njegove vječnosti.

S.    Blagoslovljen Bog u vijeke.

 

P.    Uskrsno jutro nije tek još jedan dan. Ono je Dan. Prvi dan. Prvi od svih. Dan svih dana; dan nad svim danima. U njemu započinje hod vjere, hod Kristove Crkve, hod katkad užurban u brigama za svijet i za prolazan život, a katakad zaustavljen u pritisnutosti bolima i ranama života. Zato žurba pobožnih žena na Isusov grob i trka apostola koji pohitaše onamo kad čuše da Isusa »nema« u grobu, govore o ljudskoj žudnji za Uskrslim Gospodinom, za onim koji rasvjetljuje sve naše tmine. Susret s Uskrslim početak je novoga života. Premda je u nama još nesigurnosti, još straha i sumnje, Dan uskrsnuća preporađa nas za novost života. Uskrsli živi da bismo mi živjeli novošću života. U njegovu uskrsnom dolasku k nama ne priječi ga ni naša ranjenost sumnjama, ni okaljanost grijehom, ni zatvorenost u domove. Dostatno je otvoreno srce koje je željno istinskoga života. U radosnoj želji za njegovom blizinom, koja ozdravlja sve ranjeno i oživljuje sve usahlo, skrušimo se i pokajmo za svoje grijehe.

Ostane se nekoliko trenutaka u tišini.

P.    Gospodine, koji si sišao u smrt
       da nas iz grijeha i smrti izvedeš, smiluj se.

S.    Gospodine, smiluj se.

P.    Kriste, koji si uskrsnućem od mrtvih
       obasjao svijet vječnim životom, smiluj se.

S.    Kriste, smiluj se.

P.    Gospodine, koji snagom svoga Duha
       svoju Crkvu vodiš u slavu Očevu, smiluj se.

S.    Gospodine, smiluj se.

 

P.    Pomolimo se.

Bože, ti si danas po svojem Jedinorođencu pobijedio smrt
i nama otvorio pristup vječnom životu.
Zato slavimo blagdan njegova uskrsnuća:
obnovi nas, molimo, svojim Duhom,
i daj da i mi uskrsnemo
u svjetlo života.
Po Gospodinu našemu Isusu Kristu Sinu tvome
koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga Bog,
po sve vijeke vjekova.

 

Čitanje Božje riječi

Ovdje su donesena biblijska čitanja predviđena za Nedjelju Uskrsnuća Gospodinova. Predlaže se da se navještaj tih odlomaka rasporedi među članovima obitelji, prema prilikama i mogućnostima. Moguće je pročitati samo tekst evanđelja.

 

Prvo čitanje             Dj 10, 34a.37-43

S njime smo zajedno jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih.

Čitanje Djela apostolskih

U one dane: Prozbori Petar i reče: »Vi znate što se događalo po svoj Judeji, počevši od Galileje, nakon krštenja koje je propovijedao Ivan: kako Isusa iz Nazareta Bog pomaza Duhom Svetim i snagom, njega koji je, jer Bog bijaše s njime, prošao zemljom čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao. Mi smo svjedoci svega što on učini u zemlji judejskoj i Jeruzalemu. I njega smakoše, objesivši ga na drvo! Bog ga uskrisi treći dan i dade mu da se očituje – ne svemu narodu, nego svjedocima od Boga predodređenima – nama koji smo s njime zajedno jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih. On nam i naloži propovijedati narodu i svjedočiti: Ovo je onaj kojega Bog postavi sucem živih i mrtvih! Za nj svjedoče svi proroci: da tko god u nj vjeruje, po imenu njegovu prima oproštenje grijeha.«

Riječ Gospodnja.

 

Otpjevni psalam   Ps 118,1-2. 16-17. 22-23

Može se pjevati uz slušanje na poveznici: Ovo je dan.

Pripjev:   Ovo je dan što ga učini Gospodin,
kličimo i radujmo se njemu.

Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!
Neka rekne dom Izraelov:
»Vječna je ljubav njegova!«

Gospodnja se uzdignu desnica,
Gospodnja se proslavi desnica!
Ne, umrijeti neću, nego živjeti
i kazivati djela Gospodnja.

Kamen koji odbaciše graditelji
postade kamen zaglavni
Gospodnje je to djelo:
kakvo čudo u očima našim!

 

Drugo čitanje         Kol 3, 1-4 

Tražite što je gore, gdje Krist sjedi.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Kološanima

Braćo: Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu! Za onim gore težite, ne za zemaljskim! Ta umrijeste i život je vaš skriven s Kristom u Bogu! Kad se pojavi Krist, život vaš, tada ćete se i vi s njime pojaviti u slavi.

Riječ Gospodnja.

 

Evanđelje    Iv 20, 1-9 

Trebalo je da Isus ustane od mrtvih.


Pjevano evanđelje može se slušati na ovoj poveznici: Evanđelje po Ivanu.

 

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. Otrči stoga i dođe k Šimunu Petru i drugom učeniku, kojega je Isus ljubio, pa im reče: »Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše.«

Uputiše se onda Petar i onaj drugi učenik i dođoše na grob. Trčahu obojica zajedno, ali onaj drugi učenik prestignu Petra i stiže prvi na grob. Sagne se i opazi povoje gdje leže, ali ne uđe. Uto dođe i Šimun Petar koji je išao za njim i uđe u grob. Ugleda povoje gdje leže i ubrus koji bijaše na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu.

Tada uđe i onaj drugi učenik koji prvi stiže na grob i vidje i povjerova. Jer oni još ne upoznaše Pisma da Isus treba da ustane od mrtvih.

Riječ Gospodnja.

 

Razmišljanje nad Božjom riječju

Slijedi meditacija na temelju biblijskih čitanja. Predvoditelj slavlja ili drugi roditelj mogu čitati sljedeći tekst.

1. Uskršnje Evanđelje je Radosna vijest svih vijesti, navještaj svih navještaja. Zato u njemu postoji puno naglasaka koji hrane našu vjerničku dušu. Osim sadržaja, lijep je i način kojim je pisan, jer se osjeća iskrenost, doživljajnost, bez obilježja predstavljanja likova u uljepšanom svjetlu.

Iz svega izdvajam samo dva poticaja, ona naime koja se odnose na dvoje ljudi koji su se prvi našli pred posljedicama Uskrsnuća: Marija Magdalena i apostol Ivan, odnosno ‘Ljubljeni učenik’. Oni se nalaze pred istim događajem: pred nestankom mrtvoga tijela položenoga u grob prije dva dana, ali su njihovi postupci drukčiji.

Marijina reakcija mogla bi se nazvati redovitom, štoviše racionalnom, u susljednosti tumačenja: u petak je položeno tijelo, jutros ga nema; dakle: netko ga je odnio. Ivanova reakcija nije na tome tragu ‘linearnih’ zaključaka. Njegov zaključak odudara; ne pripada pokušaju razumijevanja samo od vanjskih pokazatelja. On vidje i povjerova.

2. Kao da se nalazimo pred dvije razine, unutar dvaju načina uporabe ljudskoga shvaćanja. Na prvoj se razini pokušava razumjeti, dok se na drugoj prihvaća razumjeti da čovjek ne može sve i do kraja razumjeti.

Sveti je Augustin razlikovao ‘razumski pristup’ i ‘duhovni pristup’, prema razlici između onoga što obuhvaća animus i onoga što opisuje anima. Potrebno je naglasiti da se ne radi o lošima i dobrima; i tražitelji objašnjenja i ljudi koji prihvaćaju otajstvo ljudi su kojima je stalo, nisu ravnodušni i Bogu su očito mili.

Ako bismo htjeli razvrstati stavove ljudi, možda je to najbolje koristeći aforizme. Tako jedan kaže: »Potreban je sav, cijeli život, da bi se shvatilo da se sve ne može shvatiti.« Drugi glasi: »Zadnji korak razuma je dopuštanje da postoje stvarnosti koje ga nadilaze.« I treći: »Za čovjeka koji vjeruje objašnjenje nije potrebno, a onomu tko vjeruje objasniti nije moguće.«

Ostaje nam divljenje pred otajstvom, pred načinom na koji Bog otvara ljudski um i srca. Neki imaju uvid, primili su dar vjerovanja, dok drugi idu posrednim putem, tražeći, mučeći se u sebi, u čežnji za svjetlom. Upravo u toj čežnji i nastojanju postoje mrvice dara. Ono što je, čini se, najgore, besplodno, jest zapravo ravnodušnost, kao izgovor, kao odbacivanje pitanja, kao da je nepotrebno.

I Marija Magdalena i Ivan ostaju na tren s istim pitanjem. Odgovor je susret s otajstvom, s onim što nas nadilazi i otvara smislu. Sam Isus je učenicima rekao: »Nitko ne može doći k meni, ako ga ne privuče Otac koji me posla.« (Iv 6, 44) Jednako tako, misleći na svoju muku na križu, veli: »Kada budem uzdignut sa zemlje, sve ću privući k sebi.« (Iv 12, 32) Otajstvo privlači, ali mu treba pristupiti u poniznosti; biti svjestan vlastitih granica, granica čovjeka.

3. Pred raznim nevoljama u kojima žive ljudi i narodi, a sada i cijelo čovječanstvo, čuju se ocjene pa i optužbe da Bog šuti. Bog govori i sada, osobito prazninom Isusova groba. Kao što kaže kardinal Bagnasco: »Ako se čini da Bog šuti, to je zato jer je čovjek gluh. U Zapadnome svijetu čovjek je sve manje razgovarao s Bogom, a sve više sam sa sobom te je tako narušio i razgovor s drugima. Kada čovjek previše ‘razgovara’ sam sa sobom, uvjerava se da je u pravu, da sve razumije, i udaljava se od stvarnosti. I premda smo se udaljili od Boga, gradeći ‘raj na zemlji’, on nam je i dalje blizu. Božji je glas ponekad snažan, ali češće je poput lahora, ne želi se nametnuti; želi naš odgovor u slobodi. Samo Bog uistinu poštuje našu slobodu.« (Avvenire, 3. travnja 2020.)

Biti zadivljen pred otajstvom života… I onda kada se čini da je prevladala smrt. Otajstvo života koje seže onkraj smrti: to danas slavimo i molimo Gospodina da nam učvrsti vjeru, da nam daruje divljenje; čak i ne toliko pred bezmjernim čudima, nego pred blizinom i ljubavlju čovjeka.

I mi kao vjernici, i mi kao hrvatski narod imamo Galileju u koju nas Gospodin vraća. Samo se treba pitati jesmo li sposobni diviti se životu, darovanom i otajstvenom.

Mračna tišina Vazmene noći obasjana je otajstvom. To svjetlo budi zadivljenost. Čovjek koji nije zadivljen stvorenim svijetom, ljudima, susretima, ostaje u zatvorenosti i praznini. Zbunjujuća tama praznoga groba ispunja se smislom koji mogu vidjeti samo oči duše.

Tu su čežnju u sebi očito nosili ljudi prije Kristova utjelovljenja. Tako je Platon zapisao: »Oči duha započinju prodirati kroz tamu samo onda kada tjelesne oči počinju slabjeti.«

Bože, operi nam oči i duše svjetlom ljubavi svoga Sina koji je za nas umro, oslobodio nas grijeha i zla; koji je za nas uskrsnuo.

(priredio: mons. Ivan Šaško)

Može se ostati nekoliko trenutaka u tišini i razmatranju. Članovi obitelji mogu i sami iznijeti svoj doživljaj Božje prisutnost i spoznaje Boga kao onoga u čijoj je ruci život svijeta.

 

Ispovijest vjere

P.    Rasvijetljeni svjetlom Uskrsloga Gospodina,
       ispovjedimo vjeru Crkve.

Svi zajedno mole Apostolsko vjerovanje:

Vjerujem u Boga, Oca svemogućega,
Stvoritelja neba i zemlje.

I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina našega,
koji je začet po Duhu Svetom,
rođen od Marije Djevice,
mučen pod Poncijem Pilatom, raspet, umro i pokopan;
sašao nad pakao, treći dan uskrsnuo od mrtvih;
uzašao na nebesa,
sjedi o desnu Boga Oca svemogućega;
odonud će doći suditi žive i mrtve.

Vjerujem u Duha Svetoga,
svetu Crkvu katoličku,
općinstvo svetih, oproštenje grijeha,
uskrsnuće tijela i život vječni. Amen.


Prošnje

P.    Ovdje smo okupljeni ne samo kao obitelj,
povezana našim naravnim, obiteljskim vezama;
ovdje smo i kao Crkva, obitelj nanovo rođenih,
u jedno povezanih snagom novosti života
koju nam je darovao Gospodin Isus svojim uskrsnućem od mrtvih.
U zajedništvu s cijelim Božjim narodom
zazovimo nebeskoga Oca
da nas ispuni uskrsnom radošću
i rasvijetli nam srce za spoznaju Kristove blizine:

Molitvene zazive mogu moliti članovi obitelji naizmjenice. Prikladno je ovdje uključiti djecu.

  1. Oče nebeski, ti si nad Isusovim praznim grobom
    rasvijetlio vjeru prestrašenih učenika:
    oslobodi svoju Crkvu od straha pred budućnošću
    i okrijepi ju Kristovim Duhom
    da svakomu čovjeku svjedoči nadu u život vječni, molimo te.
  2. Oče nebeski, ti si po uskrsnuću svoga Sina
    obnovio božansko dostojanstvo ljudskoga roda:
    daj svim vjernima da uvijek žive snagu novosti
    koja pobjeđuje tamu grijeha i smrti
    te budu graditelji novoga svijeta, molimo te.
  3. Oče nebeski, ti si vjeru Crkve sazdao na svjedočanstvu svetih apostola: okrijepi nam vjeru da svojim životom i sami budemo
    svjedoci tvoje ljubavi koja obnavlja svijet, molimo te.
  4. Oče nebeski, snagom života, okrijepi sve bolesne,
    a svima koji se brinu za njihovo ozdravljenje
    udijeli snage i strpljivosti za radosno služenje, molimo te.
  5. Oče nebeski, snagom Kristova uskrsnuća privedi u vječno blaženstvo braću i sestre od kojih se po smrti rastadosmo, molimo te.

Ovdje se mogu dodati i posebne molitvene nakane obitelji: za odsutne članove, za bolesne, za susjede…

P.    Ove zajedničke prošnje zaključimo molitvom
       koju nas je naučio Krist Gospodin.

S.   Oče naš, koji jesi na nebesima,
sveti se ime tvoje,
dođi kraljevstvo tvoje,
budi volja tvoja
kako na nebu tako i na zemlji.
Kruh naš svagdanji daj nam danas.
I otpusti nam duge naše
kako i mi otpuštamo dužnicima našim.
I ne uvedi nas u napast,
nego izbavi nas od zla.

 

Duhovna pričest

P.    Okrijepljeni Božjom riječju i pouzdani u njegovu dobrotu,
       skrušimo se ponizno pred njegovim licem
       da bismo mogli biti dostojan stan njegovu Sinu.
       Probudimo živu želju za Gospodinom u duhovnoj pričesti.

Svi zastanu kratko u tišini kajući se za grijehe. Potom svi zajedno mole zaziv:

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, daruj nam mir.

Svi zastanu kratko u tišini sjedinjujući se s Gospodinom Isusom Kristom.
Potom svi zajedno mole:

P.    Gospodine Isuse Kriste,
       koji si nam u otajstvu euharistije ostavio divan spomen svoje ljubavi,
       u nemogućnosti da te sada primim na sakramentalan način
       izričem ti svoju ljubav i čeznuće da budem jedno s tobom;
       smjerno te molim: otvori vrata moga srca
       i po snazi svoga Duha nastani se u meni
       kako bih osjetio i sa svojim bližnjima dijelio
       ljepotu zajedništva s tobom.
       Rasvijetli me svjetlom svoga uskrsnuća
       koje rasvjetljuje sve tmine i sav život.
       Predajem ti svega sebe i sjedinjujem se s tobom.
       Ne dopusti da se ikada odijelim od tebe.
       Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova.

S.    Amen.

 

Zaključna molitva

P.    Svemogući Bože,
       rasvijetlio si nas uskrsnućem svoga Sina
       i dao nam već sada hoditi u novosti života.
       Rasprši u nama svaku tamu grijeha,
       oslobodi nas tjeskobne brige za svijet koji prolazi
       i daj nam srcem težiti za onim što je gore,
       gdje ti u svojoj slavi,
       sa svojim Sinom Isusom Kristom,
       živiš i kraljuješ u vijeke vjekova.

        S.    Amen.

Završetak molitvenoga slavlja

P.    Blagoslov Svemogućega Boga Oca,
       po snazi uskrsloga Gospodina,
       neka siđe na nas i ostane vazda s nama.

S.    Amen.

Potom svi zajedno mogu zapjevati pjesmu: Kraljice neba, raduj se.

ili se izmoli pozdrav Blaženoj djevici Mariji.

P.    Kraljice neba, raduj se, aleluja!

O.   Jer koga si bila dostojna nositi, aleluja!

P.    Uskrsnu kako je rekao, aleluja!

O.   Moli za nas Boga, aleluja!

P.    Veseli se i raduj, Djevice Marijo, aleluja!

O.   Jer je uskrsnuo Gospodin uistinu, aleluja!

P.    Pomolimo se.
       Bože, koji si se udostojao razveseliti svijet
       uskrsnućem svoga Sina,
       Gospodina našega Isusa Krista,
       daj, molimo te, da po njegovoj Majci, Djevici Mariji,
       postignemo radosti vječnoga života.
       Po istom Kristu Gospodinu našem.

O.   Amen.

 

Priredio:
Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, www.hilp.hr
Zagreb, ožujak 2020.

 

Preneseno sa: http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/otajstvo-i-zbilja/molitveno-slavlje-nedjelje-uskrsnuca-gospodinova-u-obitelji-1267.html