Crkva sv.Trojice

Crkva se nalazi u predjelu Sutrojice, blizu brodogradilišta. Tlocrt je šesterolist/seksahont/. Najveća vanjska duljina je 10,30 metara, a najmanja unutarnja duljina je 5,90 metara. 

Glavni ulaz je na zapadnoj strani, a svetište na istočnoj. Još su jedna vrata na jugoistočnoj strani. Zidovi su od vapnenca lokalnog porijekla, a to je materijal neke starije građevine. Ima tri prozorska otvora. Prigodom restauracijskih radova godine 1948.otkriveni su ostaci građevine starijeg razdoblja koja se produživala prema istoku. Nađeno je više ulomaka oltarne pregrade koji se sada nalaze u arheološkom muzeju u Splitu.

Ova crkva spominje se prvi put u popisu zemalja samostana Benediktinki iz godine 1060., a istraživači su je počeli proučavati 1887. kad je Jackson objavio njezin prvi opis. Istraživači različito navode vrijeme gradnje ove crkve. Iveković drži da je građena u 6.st., Karaman u 11., a većina misli da je građena u 9. st. Istraživački konstrutorski radovi poduzimali su se više puta: godine 1891., pa 1914. kad je društvo Bihać zakupilo ovu crkvu, zatim 1924., 1948., 1949.-1959.

 

Crkva je građena izrazito centralnog oblika kojim dominira kupola, koja leži na šest apsida međusobno spojenih pilonima. Ova crkva je jedina dosad od poznatih šestero-apsidnih građevina u radnoj srednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije. U skupini dalmatinskih rano-srednjovjekovnih arhitektonskih spomenika koji istraživači datiraju u širokom vremenskom razdoblju od 8. do 11.st., crkva svete Trojice u Splitu zauzima izuzetno značajno mjesto. U dokumentima se po prvi put spominje tek u druguj polovici 11.st. To međutim ne znači da crkva nije mogla biti sagrađena u 9.st. Bez obzira na to, ta mala centralna građevina, smještena je u sredini sjevernog dijela splitskog poluotoka, postala je jedna od najdragocjenijih spomenika baštine Splita i Dalmacije.

Tlocrtni oblik crkve je šesterolist polukružnih apsida nanizanih uokolo nepravilne kružnice. Sve su zidane kamenom lomljencem utopljenim u žbuku i svođene polukupolicama. U prvotnoj je verziji poviše središnjeg prostora bila zidana kupola, koja je kasnije zamijenjena pokrovom od kamenitih ploča na drvenoj grednoj konstrukciji. Nedugo pošto je engleski arhitekt Thomas Graham Jackson(1835.-1924.), proučavajući staru arhitekturu Dalmacije, upozorio na izuzetnu spomeničku vrijednost tog objekta, iako ga je godine 1887. zatekao napuštenog, otkritog i djelomično ruševnog , uslijedila su daljnja istraživanja domaćih i stranih stručnjaka 1891. i 1914., ali i prve konkretne akcije spašavanja te građevine na kojoj su brojna stoljeća ostavila svoje tragove. Tako su godine 1924. sanirani zidovi i obnovljena probušena sjeverozapadna apsida, a pedesetih godina ponovo su otvoreni zazidani prozori.

 

Zidovi i svodovi ove crkve bili su dosta napukli, unutrašnjost veoma zapuštena,okolina crkve nije bila uređena, a u samoj crkvi raslo je trnje.

 

Godine 1965. starješina samostana Uznesenja Marijina na Poljudu fra Vjekoslav Bonifačić zatražio je od nadležnih da se crkva popravi. 22.X.1967. u ovoj crkvi utemeljena je nova splitska župa svete Trojice sa sjedištem u ovoj popravljenoj crkvi pa je u njoj obnovljeno vršenje službe Božje. Iz praktičnih razloga, kao župna crkva koristi se obližnja samostanska crkva samostana Uznesenja Marijina, u narodu poznata kao sv. Ante, čiji je član - franjevac, župnik navedene župe.

 

Crkva svete Trojice upisana je u registar najvrjednije spomeničke baštine.

 

 

 

Crkva Svete Trojice - Church of Holy Trinity (Split, Croatia)
Kamera i montaža: Srđan Grunf Crnjak
Snimljeno u srpnju 2014. s Canon 550D i Debo Camera Slider
Ovo je jedan iz serijala filmova priređenih uz udžbenike iz povijesti "Vremeplov" izdavačke kuće Profil International i edukativnu platformu "Profil Klik"
https://www.youtube.com/playlist?list...

Povijest župe

 

Godine 1965. starješina samostana Uznesenja Marijina na Poljudu fra Vjekoslav Bonifačić zatražio je od nadležnih da se popravi starohrvatska crkva Svete Trojice iz 9. stoljeća na Poljudu.

17.X.1967. u ovoj crkvi utemeljena je nova splitska župa sa sjedištem u ovoj popravljenoj crkvi pa je u njoj obnovljeno vršenje službe Božje. Župa je dobila i naslov po ovoj starohrvatskoj crkvi - Župa Svete Trojice.

Iz praktičnih razloga, kao župna crkva koristi se obližnja samostanska crkva samostana Uznesenja Marijina, u narodu poznata kao sv. Ante, čiji je član - franjevac, župnik navedene župe. Prvi župnik novoosnovane župe bio je fra Hinko Balajić.

Područje župe obuhvaća Poljud, Loru i dio Skalica. Navedeni dijelovi grada počeli su se masovnije naseljavati, izuzevši Poljud, poslije Drugog svjetskog rata. Ime Poljud dolazi od latinske riječi paludes = močvare, jer je ovaj kraj sve do šezdesetih godina 20 stoljeća obilovao vodom i močvarama.

Župni ured se nalazi u franjevačkom samostanu. Matične knjige počele su se voditi od uspostave župe 1967. godine. Na području župe danas ima oko 7.500 stanovnika.

Dosadašnji župnici:

fra Hinko Balajić (22.10.1967. - 1.10.1969.)

fra Mirko Orlić (1.10.1969. - 6.1972.)

fra Stanko Škunca (6.1972. - 11.8.1976.)

fra Stjepan Pupić Bakrač (11.8.1976. - 8.1978.)

fra Frano Delić (8.1978. - 31.8.1985.)

fra Ante Budimir (31.8.1985. - 13.8.1991.)

fra Ante Mrvelj (13.8.1991. - 20.8.1994.)

fra Stanko Škunca (20.8.1994. - 24.8.2000.)

fra Tomislav Batinić (24.8.2000. - 29.7.2003.)

fra Frano Delić (29.7.2003. - 14.8.2006.)

fra Damir Cvitić (14.8.2006. - 17.7.2009.)

fra Ante Kekez (17.7.2009. - 1?.8.2012.)

fra Frano Delić (1?.8.2012. - 12.8.2016.)

fra Tomislav Hrstić (12.8.2016. - 5.8.2022.)

fra Frano Delić (5.8.2022. - 25.7.2025.)

fra Matija Jurišić (25.7.2025. - 16.10.2025.)

fra Benjamin Milković, župni upravitelj (16.10.2025. -  )

Popis ulica koje pripadaju župi

SUTROJIČIN PUT

- cijela

PUT SUPAVLA

- neparni: od br. 3 do 17

- parni od br. 2 do 32

LORA

- od br. 157 do 207 (dio Zrinsko-Frankopanske)

POLJUDSKO ŠETALIŠTE

– cijela 

UL. GRADA ANTOFAGASTE

- cijela

STARČEVIĆEVA

- samo brojevi 21, 25 i 32

PUT SKALICA

- samo neparni brojevi

ZRINSKO-FRANKOPANSKA

- neparni: od br. 27 do 51

- parni: od br. 22 do 34

HRVATSKE MORNARICE

- neparni: od br. 1 do 11

- parni: od br. 16 do 44

KARAMANOVA

- neparni: od br. 1 do 11

- parni od br. 2 do 8

PLANČIĆEVA

- svi neparni

- parni: od br. 2 do 14

RENDIĆEVA

- neparni: od br. 35 do 49

- parni: od br. 14 do 26

JOBOVA

- samo parni od br. 12 do 28

Više članaka ...